VL prenosi: 'Žena s plaćom od 3000 kuna koja radi i nedjeljom ne može biti sretna'

Koliko situacija u društvu utječe na nezadovoljstvo, egzistencijalnu ugroženost, a time i na zdravlje građana? Psihijatar prof. Goran Dodig ističe da i politička i gospodarska situacija stvaraju tjeskobu kod ljudi.

– Stvorili smo sliku potrošačkog društva i konzumerističke ciljeve koji su nas zarobili, pa mladi čovjek mora odmah imati posao, stan, auto, ali ako s fakultetom ode u Irsku raditi kao konobar, što nam se događa, ništa nije dobio. Ulaskom u EU pasivizirali smo intelektualnu i mentalnu energiju očekujući da će nam EU sve riješiti. Ako ne možemo proizvesti mobitel, možemo mrkvu, ali zato moramo reći uvoznom lobiju “dosta”.

U Nizozemskoj ne možete posaditi cvijeće ako ne uzmete sadnicu iz Amsterdama. U toj zemlji bez zemlje 11 sati tjedno na TV-u je posvećeno poljoprivredi, a u nas sat! – kaže Dodig.

Društvo je, dodaje, zakon spojenih posuda ali: – Kad je riječ o odgovornosti prvo treba poći od kompletne političke elite, ali ne može ni prosječan čovjek biti izuzet od odgovornosti, iako ne može biti jednako odgovoran ribar i direktor. Nedostaje nam radne etike. U Njemačkoj, ako radnik zakasni dvaput na posao, to mu se ne oprašta, a mi imamo dvije Hrvatske, jednu u kojoj su ljudi u državnim i javnim službama zaštićeni i ako ne rade i drugu u privatnom sektoru u kojem dolaze bolesni raditi jer će dobiti otkaz. Prosječan čovjek ima četiri kreditne kartice, a mi novca imamo malo. I zaduženost stvara anksioznost. Ističemo pozitivne priče s investitorima koji će zaposliti ljude, ali za 3000 kn. Promašena je priča da će žena s tom plaćom koja radi i subotom i nedjeljom u trgovini biti zdrava i sretna – kaže Dodig. Psihološki su, kaže, ugroženi umirovljenici, nezaposleni, osobito oni s djecom i svi koji ne mogu živjeti od plaće.

Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar kaže da je u najnovijem Svjetskom izvješću o sreći, koje uzima u obzir i BDP, životni vijek, percepciju korupcije, Hrvatska između 157 zemalja na 74. mjestu, a pri vrhu su skandinavske zemlje i Švicarska, na dnu Sirija i Burundi. Rangirajući zemlje prema uspješnosti u smanjenju nejednakosti u sreći od 2005. do 2015. Hrvatska je na 20 mjestu, što, kaže, pokazuje da idemo prema boljemu. No Dodig napominje i da je donedavno Švedska imala najviše samoubojstava, a Švicarska ima najviše ovisnika.

Preneseno s Večernjeg lista.